U korporativnom okruženju, povrat investicije u e-learning može se u nekoj mjeri promatrati na sličan način kao povrat investicije u edukaciju općenito. Prije svega, potrebno je dobro postaviti poslovne ciljeve koje želimo postići ili kojima želimo doprinijeti edukacijom – u ovom slučaju ulaganjem u e-learning. To je jedan od lakših koraka. Tipični, uobičajeni poslovni ciljevi mogu biti primjerice:

  • poboljšanje prodajnih rezultata
  • povećanje efikasnosti i produktivnosti zaposlenika
  • smanjenje troškova poslovanja
  • brže uvođenje novih zaposlenika u punu produktivnost
  • smanjenje rizika (npr. od ozljeda na radu ili zakonskih kazni)
  • itd…

Sljedeći korak je procjena na koje od poslovnih ciljeva uopće možemo barem donekle značajno utjecati e-learningom. Niti ovo najčešće nije neki veći problem jer je Iako prepoznati uobičajene teme kojima se može u velikoj mjeri utjecati na ove ciljeve. Na primjer:

  • kvalitetna edukacija iz osnova prodaje može značajno povećati prodajne rezultate prodavačima početnicima,
  • kvalitetne i brzo dostupne edukacije iz poznavanja proizvoda i usluga mogu značajno povećati efikasnost i produktivnost kompletne prodajne mreže,
  • upravljanje vremenom, upravljanje stresom i sprječavanje burnouta mogu povećati efikasnost, produktivnost i umanjiti rizike,
  • osnove umjetne inteligencije mogu značajno utjecati na produktivnost,
  • osnove informacijske sigurnosti, obrana od phishing napada i zaštita podataka mogu značajno smanjiti rizike od potencijalno ogromnih šteta,
  • sama primjena koncepta e-learninga može u određenim uvjetima značajno smanjiti troškove, npr. u geografski disperziranim organizacijama
  • itd…

Sljedeće pitanje koje se postavlja je što nam sve treba za implementaciju e-learninga. Mnoge kompanije već imaju sustav za e-učenje, ponešto sadržaja i razrađenu metodologiju pa im trebaju samo dodatni sadržaji. Neke imaju sustav, ali trebaju pomoć u metodologiji provedbe i razvoju sadržaja, a neke nemaju ništa. Podrška kvalitetnog i pouzdanog dobavljača ključan je čimbenik koji može prevagnuti u uspješnosti projekta.

Da bismo procijenili povrat investicije, potrebni su nam mjerljivi ciljevi. Za neke, kao što je poboljšanje prodajnih rezultata ili postizanje određene prodajne margine, mjera je vrlo jednostavna – broj ili češće postotak. S druge strane, nešto je teže kvantificirati neke druge ciljeve kao što je recimo smanjenje rizika. I to je moguće, na primjer određivanje zadovoljavajućeg postotka zaposlenika koji su obučeni za zaštitu na radu, upoznati su s mjerama i pridržavaju se informacijske sigurnosti i slično. Za izračun povrata investicije potrebno je odrediti i troškove primjene e-learninga koja uključuje različite aspekte kao što su nabava sustava, sadržaja, vrijeme koje zaposlenici utroše u učenje i slično. Procijeniti povrat investicije sada se možda može činiti jednostavno, no kada brojeve stavimo na papir, to često nije baš tako.

Vratimo se na primjer rizika i edukacija iz područja informacijske sigurnosti. Recimo da nas ulaganje u edukaciju o informacijskoj sigurnosti košta 0,05 % prošlogodišnjeg prihoda kompanije.

Postavili smo si cilj da 75 % radnika u periodu od 15 dana uspješno završi edukaciju i počne značajnije primjenjivati mjere informacijske sigurnosti. Kako usporediti 0,05  % prošlogodišnjeg profita sa 75 % radnika u 15 dana? Zvuči kao da uspoređujemo kruške i jabuke, zar ne? Da bismo usporedili dvije vrijednosti, moramo ih svesti na „jabuke i jabuke“ jer s „jabukama i kruškama“ ne ide. Postavimo si pitanje što to znači da će 75 % radnika značajnije početi primjenjivati pravila informacijske sigurnosti? Koliko smo prosječno imali informacijskih incidenata u proteklim godinama i koliko je to štetu učinilo? Prema tome i prema rastu poslovanja možemo procijeniti kolika je vjerojatnost da se šteta dogodi ponovno i u kojem volumenu te u kojoj mjeri se ta vjerojatnost smanjuje efikasnom edukacijom radnika. Recimo da smo došli do procjene da je vjerojatnost nastanka štete u ukupnom iznosu 10 % godišnjeg profita, otprilike 1 % na godišnjoj razini. Pomnožimo li ova dva postotka, došli smo do iznosa 0,1 % profita na godišnjoj razini. To je očekivana vrijednost tj. očekivani iznos štete ako ne primijenimo edukaciju. Recimo da se primjenom edukacije, vjerojatnost incidenta smanjuje za 75 % tj. za tri četvrtine. Dolazimo do uštede od 0,1 % profita pomnoženih sa 75 % što čini 0,075 % godišnjeg profita u smislu očekivanih šteta uzrokovanih incidentima informacijske sigurnosti. Sada možemo lako usporediti 0,05 % godišnjeg profita kojeg želimo uložiti i 0,075 % (što je za 50 % više!) umanjenja očekivanog gubitka.

Oduzmemo li ove dvije vrijednosti, došli smo do procjene da ćemo ulaganjem u edukaciju o informacijskoj sigurnosti uštedjeli 0,075 % – 0,05 % = 0,025 % godišnjeg profita. Na kompaniju koja godišnje uprihodi 100.000.000 eura, ovo je 25.000 eura na samo jednoj edukaciji i samo jednom cilju. Nije baš za baciti, zar ne? Naravno, ovo vrijedi ako je godina prosječna u smislu realizacije rizika, a ne ako se poklopi da se u godini spriječi jedna velika šteta od 10.000.000 eura. Što ako uspijemo još značajnije smanjiti rizik? Što ako je rizik u startu još veći? Što ako e-learning provodimo i u drugim područjima smanjivanja rizika? Što ako primijenimo e-learning i za druge ciljeve, a ne samo smanjivanje rizika? Što ako je trošak edukacije radnika tj. podsjećanja na naučeno, u drugoj godini značajno manji, a učinak edukacije značajno veći? Shvatili ste, a ja postao dosadan. Vrijeme je da ovaj članak privedem kraju.

Za kraj nam ostaje provedba edukacije, praćenje ostvarivanja ciljeva i mjerenje stvarnog učinka. Upravo kod mjerenja se izračuni, na žalost, malo teže provode jer na rijetko koji cilj utječe samo jedan faktor kao što je edukacija. Ima i za to načina, ali je ovaj članak već i sada predugačak

Nadam se da sam vas potaknuo na neka nova promišljanja o procjenama i računicama. Koliko god se nekima od vas matematika nikad nije previše sviđala, vidimo da je u poslovnom svijetu ona jedan od temeljnih alata. Na stranici E-seminari – Algebra pogledajte kakve se sve teme često savladavaju kroz e-learning seminare. Pri dnu stranice naći ćete i naše opširnije kataloge poslovnih, ali i edukacija korisnih za pojedince.

Zoran Jančić, dipl.ing., ACE, MEC
Rukovoditelj e-learning odjela, Sveučilište Algebra
Konzultant za e-learning tehnologije, Sveučilište Algebra

Povezane novosti