Četvrto izdanje konferencije Legal Means Business, održano 11. rujna 2025. u prostorima zagrebačkog kampusa Sveučilišta Algebra Bernays, otvorilo je raspravu o jednoj od najvažnijih tema za budućnost pravne profesije – kako umjetna inteligencija mijenja edukaciju pravnika.
Panel su činili Ivan Koprić, dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ema Menđušić Škugor, odvjetnica, Lovro Kovačić, odvjetnik i član Stručnog vijeća Odvjetničke akademije HOK-a, te Damir Habijan, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, a publika koju su ovi stručnjaci okupili imali su priliku čuti različite perspektive: od akademske vizije i odvjetničke prakse do institucionalnog pogleda države.
Događaj je ujedno poslužio i kao uvod u naš novi program „Mini MBA Legal Technologist“ (ožujak, 2026.), namijenjen pripremi pravne struke za korištenje digitalnih tehnologija u pravnoj profesiji te njihovoj pripremi za svijet koji se mijenja brže nego ikada prije.
Akademska vizija
Dekan Ivan Koprić otvorio je panel istaknuvši da se pravna edukacija u svojoj srži vrlo malo promijenila, iako društvo prolazi kroz velike transformacije.
– Teško je predvidjeti što će biti za 10 godina, ono što bih ja radije znao je što će biti za 50 godina, zamislite to nikoga ne zanima. Da će se pravno obrazovanje promijeniti to je sigurno, ali da će se osnovne pravne grane promijeniti to neće – rekao je. Dodao je i da sustav ne mora čekati velike reforme da bi napravio iskorak već naglasio „hrabrost“ kao kvalitetu koja je potrebna.
– Trebamo u svemu biti malo hrabriji, često smo premalo hrabri: neke stvari se mogu napraviti i bez novca, samo je pitanje želje, hoćemo ili nećemo – poručio je.
Dijalog struke i institucija
Odvjetnica Ema Menđušić Škugor, ujedno i predavačica na MBA studiju Poslovne škole Sveučilišta Algebra Bernays, naglasila je važnost jače povezanosti teorije i prakse.
– Prvi korak ka tome da postanemo Harvard ili Yale je da uključimo zapravo tu snažniju sinergiju prava i prakse akademskog pisanja – poručila je.
Smatra da odgovornost za promjene leži na cijeloj pravnoj zajednici: „Po meni je ključno reaktivacija struke u pravcu da žele ostvariti snažniji dijalog sa svim institucijama kojima pripadaju – bilo s fakultetom koji nam je „alma mater“, komorom kojoj smo članovi ili ministarstvom koje određuje kako polažemo pravosudni ispit.“
Praksa kao škola
Da se pravi pravnici oblikuju tek u praksi, podsjetio je Lovro Kovačić.
– Vjerujem da se svi možemo složiti da sigurno samo u vježbeništvu možeš dobiti jedan takav pristup, jednu takvu količinu znanja i praktičnog iskustva da upoznaš svijet u kojemu si tako dugo studirao na ovaj ili onaj način – rekao je te dao do znanja da obrazovni sustav mora još snažnije otvarati vrata studentima prema praksi: kroz vježbeništva, mentorstva i suradnju s odvjetničkim uredima i institucijama.
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Damir Habijan pružio je drugu perspektivu cijeloj tematici te i istaknuo važnost obrazovnih institucija.
– Pravni fakultet je osnova, on je temelj i ono što se tamo uči je jedna dobra faza, ali nije dovoljno. Zato sam i rekao da apsolutno smatram da je praksa nešto što je prijeko potrebno i mora se napraviti sinergija teorije i prakse. No, o svakoj osobi ovisi koliko će htjeti biti konkurentna i koliko će željeti u životu učiti i prilagođavati se novim tehnologijama – zaključio je.
